Dijabetička retinopatija

Dijabetička retinopatija

Dijabetička retinopatija je oboljenje koje karakterizira povišena razina šećera u krvi zbog nedostatka ili sniženog djelovanja inzulina. Trajno povećanje šećera u krvi izaziva promjene na krvnim žilama. Promjene na sitnim krvnim žilama (tzv. mikroangiopatia) se javljaju kao glavna komplikacija dijabetesa:

  1. patološke promjene na mrežnici oka – dijabetička retinopatija
  2. promjene na bubrezima – dijabetička nefropatija
  3. promjene na perifernim živcima – dijabetička neuropatija.

Dijabetička retinopatija (DR), zvana dijabetički makularni edem i komplikacije poliferativne DR je jedan od najčešćih razloga i vodećih uzroka sljepila u razvijenim zemljama. Rizik sljepila je kod dijabetičara približno 10-20 puta viši nego kod osoba koje ne boluju od dijabetesa. Kod dijabetičara se također češće razvija mrena (katarakta) i ateroskleroza.

Dijabetička retinopatija

Dijabetička retinopatija je znak patoloških promjena na mrežnici i krvnim žilama mrežnice, koje nastaju kao rezultat oštećenja na svim krvnim žilama uslijed dijabetesa.  Oštećene su prije svega kapilare. Oštećenje se iskazuje nastankom mali žilica na sitnim krvnim žilama mrežnice (mikroaneurizmi), sitnim krvarenjem u mrežnicu (hemoragiami) kao posljedica pucanja već spomenutih sitnih žilica.

Oštećene krvne žile pucaju. Na  mrežnici nastaje otok (edem). Kasnije na mrežnici dolazi do povećanog stvaranja novih krvnih žilica (neovaskularizacija) i umnažanja žilica a stanje može dovesti do potpunog sljepila.

Dijabetička retinopatija ne boli

Simptomi oboljenja u početku ne postoje. DR dugo traje bez simptoma i bez pogoršanja vida, te ja zato ova bolest toliko podmukla. U trenutku kad je pogodna terapijska intervencija pacijent najčešće nema nikakve subjektivne teškoće iako je bolest u kasnijoj fazi a može izazvati i značajno oštećenje. Oštećenje mrežnice može ustanoviti jedino doktor pri preventivnom pregledu očnog dna ili na osnovu gubitka oštrine vida u kasnijim stadijima. U trenutku subjektivnih simptoma liječenje je teže i  ne toliko uspješno. Tek u kasnijim stadijima bolesti dolazi do pogoršanja vidne oštrine, jer se tada pojavljuje zadebljanje žute mrlje. Upravo funkcija žute mrlje je od osnovnog značaja za oštrinu vida. Kod starijih dijabetičara se pogoršanje vida često pripisuje drugim uzrocima kao što su staračka slabovidnost na blizinu ili katarakta, a ne šećer, jer se s vremenom kod čovjeka vidna oštrina pogoršava i slabi. Međutim, normalno je samo pogoršanje vida na blizinu što se liječi nošenjem naočala za čitanje. U slučaju da naočale za čitanje ne poboljšavaju vid na blizinu ili se i  vid na daljinu pogoršava, razlog je patološka promjena koju mora ustanoviti stručnjak, oftalmolog.

Klasifikacija dijabetičke retinopatije

Osnovna klasifikacija DR temelji se ozbiljnim mikrovaskularnim promjenama na mrežnici i na prisutnosti mrežnih neovaskularizacija. DR je označena kao neproliferativna sve dok su promjene (mikroaneuruzmi, krvarenje, otok i dr.) samo na mrežnici. U proliferativnoj DR na površini mrežnice se pojavljuju nove krvne žile i fibrozno tkivo. Obje faze mogu biti po količini promjena u mrežnici lake, srednje, teške i vrlo teške. Dio mrežnice u centru oka – žuta pjega (makula) smanjuje vidnu oštrinu i raspoznavanje boja, osjećaj. Kad dođe do otečenosti tog dijela mrežnice  govorimo o makularnom edemu. On je najčešći razlog pogoršanja vida kod dijabetičara. Makularni edem češće provodi neproliferativnu fazu oboljenja. Može se pojavljivati i u proliferativnoj fazi.

Dijabetička retinopatija se najčešće otkriva za vrijeme pregleda oka koja uključuje:

Test vidne oštrine – ovaj test se temelji na mjerenju koliko dobro osoba vidi sa različitih udaljenosti.

Širenje zjenica – oftalmolog ukapava kapi u oko da bi proširio zjenice. To mu omogućava da bolje vidi mrežnicu i znakove dijabetičke retinopatije. Nakon pregleda vid može ostati zamućen nekoliko dana.

Oftalmoskopija -je pregled mrežnice, koji omogućava oftalmologu da kroz posebnu leću bolje pregleda uski dio mrežnice (direktna oftalmoskopija) ili da indirektnom oftalmoskopijom i posebnim povećelom pregleda širi dio mrežnice. Nedostatk direktne oftalmoskopije je da ne može isključiti značajne znakove dijabetičke retinopatije.

Optička koherentna tomografija – je slikovna metoda koja se zasniva na interferenciji i ultrazvuku. Prikazuje poprečne slojeve mrežnice (B-SCAN) koji mogu služiti za mjerenje debljine mrežnice i otkriti glavne patološke promjene kao što su edem te eksudacija.

Digitalni retinalniscreening program – ovaj program omogućava ranu detekciju očnih bolesti, uključujući dijbetičkuretinopatiju i postaje sve zastupljenija npr. u Velikoj Britaniji, gdje svi dijabetičari mogu doći jedanput godišnje na pregled. Program obuhvaća snimanje digitalne slike i njeno slanje u Centar za interpretaciju slika koji procjenjuje sliku te određuje liječenje (posjetite internetske stranice VanderbiltOpthalmicImagingCenter, te English National ScreeningProgramme for DiabeticRetinopathy).

Biomikroskopija slit lampom kao screening program – ovaj program obuhvaća ranu detekciju dijabetičke retinopatije koristeći se biomikroskpijom slit lampom. Program postoji kao samostalna shema ili je dio digitalnog programa u slučaju kada nam digitalna fotografija nije dovoljno jasna za detekciju ili dijagnostiku mrežničkih abnormalnosti.

Oftalmolog će pregledati mrežnicu tražeći rane znakove bolesti kao što su:

  • eksudacija iz krvnih žila
  • edem mrežnice (npr. makularni edem)
  • blijedi tvrdi depoziti na mrežnici (eksudati)- znak slabosti krvnih žila
  • oštećenja živčanog tkiva (retinopatija)
  • bilo koji znakovi promjena na krvnim žilama

Ako oftalmolog posumnja na makularni edem, radi pregled koji se zove floresceinska angiografija. U ovoj pretrazi se snima prolaz kontrasta kroz krvne žile mrežnice. To omogućava liječniku da uoči eksudaciju iz krvnih žila.

Postoji više načina liječenja dijabetičke retinopatije koja su vrlo uspješna u sprečavanju gubitka vida uzrokovanog ovom bolesti. Zapravo 90% ljudi sa uznapredovalom dijabetičkom retinopatijom imaju šansu spasiti vid ako se počnu liječiti prije nego mrežnica bude trajno oštećena. Ti  načini liječenja su:

  • Laserska fotokoagulacija
  • Injiciranjetriamcinolona u oko
  • Anti VEGF terapija
  • Vitrektomija

Bitno je naglasiti da bez obzira na uspješnost ovih načina liječenja, nema lijeka za dijabetičku retinopatiju. Treba paziti s laserskom operacijom jer ona može ošetetiti tkivo mrežnice. Zato je bolji način injiciranjetriamcinolona. U nekih pacijenata ovaj način znatno poboljša vid, pogotovo kod onih sa makularnim edemom. Izbjegavanje cigareta i kontrola hipertenzije su važne mjere u liječenju dijabetičke retinopatije. Najbolji način borbe sa ovom bolešću su redovite kontrole i praćenje tijeka bolesti.

Laserska fotokoagulacija koristi se u dva slučaja kod dijabetičke retinopatije: za rani stadij, i proliferativni oblik dijabetičke retinopatije.

Panretinalna fotokoagulacija ili PRP koristi se za liječenje proliferativnog oblika dijabetičke retinopatije. Cilj je stvoriti 1000-2000 rupica (koagula) u mrežnici sa pretpostavkom da će smanjiti oštećenje mrežnice i spriječiti mogućnost ishemije. U liječenju uznapredovale dijabetičke retinopatije koagulacije se koriste za uništavanje abnormalnih krvnih žila koje su se stvorile u mrežnici. Ovaj način se pokazao uspješnim u smanjenju gubitka vida za 50%.

Prije korištenja lasera oftalmolog dilatira zjenicu i ukapa okalni anestetik u oko. U nekim slučajevima oftalmolog anestezira i područje iza oka da bi sprječio bilo kakav osjećaj nelagode. Pacijent sjedi okrenut prema laseru, dok liječnik drži posenu leću. Liječnik može koristiti single spot laser ili patternscan laser za dvodimenzionalne obrasce. Za vrijeme postupka pacijent može vidjeti bljeskove svjetlosti. Oni mogu izazvati neugodne senzacije kod pacijenta. Nakon postupka pacijenta treba upozoriti da ne upravlja motornim vozilom par sati dok su mu zjenice proširene. Vid može ostati zamućen cijeli dan, a jaka bol u oku se ne bi trebala pojaviti.

Pacijent može ovom operacijom izgubiti dio perifernog vida, ali se ovim postupkom spašava vid. Također, laserska operacija može umanjiti kolorni i noćni vid. Pacijenti s proliferativnomretinopatijom su i dalje u riziku od ponovnog krvarenja i glaukoma kao komplikacije stvaranja novih krvnih žila. To znači da je moguće da će biti poduzeti višestruki tretmani.

 

Popust 30 posto Oftalmološka ordinacija iFG
  • 1lece Boja Baner
  • 2lece Boja 1920 01

Uvijeti upotrebe

Ukoliko nije navedeno drugačije, sadržaji ove web stranice su vlasništvo Web portala MOJE OKO. Informacije koje se nalaze na ovoj stranici su samo u informativne svrhe i ne stvaraju poslovni ili profesionalni uslužni odnos između vas i Web portala MOJE OKO. Linkovi na ovoj stranici mogu dovesti do usluga ili stranica koje ne pokreće Web portal MOJE OKO.

We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…