Što je AMD?

Što je AMD

Senilna makularna degeneracija je atrofija ili degeneracija makule i vodeći je uzrok slabljenja vida u starijih osoba. Nisu poznati sistemski predisponirajući čimbenici, no senilna makularna degeneracija može biti nasljedna. Dokazana je povezanost s pušenjem, dok je uloga kardiovaskularnih bolesti još nije jasna.

Razlikujemo dva oblika makularne degeneracije povezane sa starenjem, suhu (atrofični oblik) i vlažnu (eksudativni oblik) makularnu degeneraciju. Oba oblika senilne makularne degeneracije često su obostrana i prethodi im razvoj malih žutih depozita (druza) koji se odlažu ispod makule.

Makula (žuta pjega) središnji je dio mrežnice na koji se fokusira slika predmeta kojeg gledamo. U samom centru makule nalazi se manje udubljenje (foveola) gdje su gornji slojevi mrežnice razmaknuti i gdje nema krvnih žila. U tom dijelu najveća je zastupljenost čunjića i to je mjesto najjasnijeg vida. Makula je izrazito metabolički aktivna i zahtjeva bogatu opskrbu krvlju što je omogućeno kroz krvne žile mrežnice i žilnice. Posebno je važna uloga pigmentnog sloja mrežnice koji vrši izmjenu tvari između mrežnice i žilnice.

Za suhu makularnu degeneraciju karakteristična je nepravilna pigmentacija makularnog područja, no nema izdignutog ožiljka, krvarenja ni eksudacije u području makule. Dok se kod vlažne makularne degeneracije stvara subretinalna mreža korioidneneovaskularizacije koja je često povezana s hiperpigmentacijommakule i mekanim druzama. Žarišno izdignućemakularnog područja ili odljuštenjepigmentnog epitela može biti uzrok krvarenja ili nakupljanja tekućine.

Kod suhe makularne degeneracije, gubitak središnje oštrine vida je polagan i bezbolan. Brzo slabljenje vida je karakterističnije za vlažnu makularnu degeneraciju.

Suha makularna degeneracija javlja se češće i nije tako težak oblik bolesti kao vlažna makularna degeneracija.

Inače suhi oblik makularne degeneracije uvijek prethodi vlažnom obliku makularne degeneracije.

Starosno uvjetovana degeneracija makule (SUDM)

Prije 30 godina ova bolest je bila rijetka, a sada je jedna od najčešćih uzroka sljepila u razvijenim zemljama. Točan uzrok bolesti nije poznat, ali se pretpostavlja da do razvoja bolesti dolazi zbog utjecaja nekoliko različitih faktora, kao što su npr. promjena vanjskih utjecaja životne sredine (sunčevo i druga zračenja…) i trenutni stil života (stres, prehrana, …).

Prilikom prodiranja svjetlosti u oko, svjetlost pada na mrežnicu. Tu se nalazi točka najoštrijeg vida mrežnice – tzv. žuta pjega (makula). Od mrežnice se zatim slika prenosi putem očnog živca do mozga. Prilikom padanja svjetla na mrežnicu, tu se proizvode štetne tvari tzv. slobodni radikali. Štetne tvari se akumuliraju i oštećuju glavnu makulu. Ako se ne otklone, to može oštetiti pa čak i ubiti stanice makule i izazvati SUDM.

Lutein i zeaksantin – su pigmenti neophodni za normalno funkcioniranje mrežnice, ali koje organizam sam neće proizvesti te ih je zbog toga potrebno unositi . Ovi pigmenti ne samo da hrane mrežnicu, nego je i štite, kao filter koji apsorbira dio svjetlosnih štetnih zraka. Zbog toga ih također nazivamo „unutarnje naočale“. Princip ove „zaštite“ je uklanjanje slobodnih radikala. Ovaj proces se odvija u skladu s drugim antioksidansima (vitamini A, E, C) i određenim elementima (selen, cink).

U rizičnu grupu za nastanka SUDM spadaju: starije osobe, pušači, žene, osobe sa svjetlom bojom šarenice, koji imaju niži nivo luteina u mrežnici i osobe koje su operirane od mrene (katarakte).

Čimbenici koji povećavaju rizik od makularne degeneracije su:

  • Starenje – Rizik od makularne degeneracije se povećava kako starimo. Makularna degeneracija se najčešće javlja kod osoba starijih od 60 godina.
  • Povijest bolesti u porodici – Ako je netko u vašoj porodici imao makularnu degeneraciju, šanse da se razvije i kod vas su veće.
  • Rasa – Makularna degeneracija se češće javlja u bijelaca nego u drugih rasa, naročito nakon 75 godina.
  • Ženski spol – Žene su sklonije razvoju senilne makularne degeneracije nego muškarci.
  • Pušenje – Pušenje povećava rizik od makularne degeneracije.
  • Pretilost – Pretilost povećava rizik da rani ili srednji stadij makularne degeneracije uznapreduje u teži oblik bolesti.
  • Premalo voća i povrća u prehrani – Prehrana s premalo voća i povrća povećava rizik od senilne makularne degeneracije
  • Povišeni krvni tlak – Bolesti koje utječu na sustav cirkulacije kao što je povišeni krvni tlak, mogu povećati rizik od makularne degeneracije.
  • Povišena razina kolesterola – Povišena razina kolesterola u krvi povećava rizik od makularne degeneracije.

Simptomi suhe makularne degeneracije se razvijaju postepeno. Primijetit ćete sljedeće promjene u vidu:

  • prilikom čitanja ili nekog preciznog rada trebat će vam sve jače svjetlo
  • sve teže ćete se prilagođavati na slabo osvjetljenje
  • tiskane riječ će biti sve zamagljenije
  • intenzitet boja će biti sve slabiji
  • teško ćete razaznavati lica
  • postepeno sve jače zamagljenje ukupnog vida
  • zamagljena ili slijepa točka u središtu vidnog polja
  • kod uznapredovale makularne degeneracije javljaju se vidne halucinacije u obliku geometrijskih figura ili lica

Suha makularna degeneracija može zahvatiti jedno ili oba oka. Ako je zahvaćeno samo jedno oko možda nećete primijetiti veliku promjenu u vašem vidu jer će zdravo oko kompenzirati vid za bolesno oko.

Tipično je da se simptomi vlažne makularne degeneracije pojavljuju i napreduju vrlo brzo. Znakovi i simptomi su sljedeći:

  • vizualna iskrivljenja – ravne linije izgledaju iskrivljeno ili predmeti izgledaju manji ili udaljeniji nego što ustvari jesu.
  • smanjeni centralni vid
  • sve slabiji intenzitet ili živost boja
  • definirana, zamagljena ili slijepa točka u vidnom polju
  • nagli razvoj bolesti
  • brzo pogoršanje bolesti
  • kod uznapredovale makularne degeneracije javljaju se vidne halucinacije u obliku geometrijskih figura ili lica

Obratite se liječniku u sljedećim slučajevima:

  • Ako primijetite promjene u centralnom vidu
  • Ako teže raspoznajete boje ili sitne pojedinosti

Ove promjene mogu biti prva naznaka makularne degeneracije, posebice ako ste stariji od 50 godina.

Tijekom temeljitog pregleda oka, za ispitivanje središnjeg vida koristi se Amslerova rešetka. Nalaz iskrivljenja rešetke (metmorfopsija) može ukazivati na neovaskularizacijužilnice.

Fundoskopijom se mogu otkriti poremećaji pigmentacije ili krvarenje u području makule zahvaćenog oka; suprotno oko skoro uvijek pokazuje određeni stupanj poremećaja pigmentacije i druze u makuli. Drugi nalazi mogu biti odljuštenje mrežnice, eksudacija lipida, atrofija tkiva i ožiljkavanjemakule.

Dijagnoza senilne makularne degeneracije postavlja se na osnovi kliničkog izgleda mrežnice.

Fluoresceinskom angiografijom može se ispod mrežnice otkriti sloj neovaskularizacije. Angiografija se izvodi kada postoje nalazi koji ukazuju na neovaskularizaciju.

Liječenje suhe makularne degeneracije

Suha makularna degeneracija ne može se izliječiti lijekovima, no to ne znači da će oboljeli na kraju potpuno izgubiti vid. Suha makularna degeneracija obično polako napreduje, a mnoge osobe sa tim stanjem mogu uglavnom normalno živjeti, posebice ako je zahvaćeno samo jedno oko.

Visoke doze vitaminskih antioksidanasa i cinka mogu smanjiti napredovanje suhe makularne degeneracija u gubitak vida. Tu svakako treba istaknuti da beta karoten može povećati rizik od raka pluća kod pušaća.

Jednako tako promjena prehrambenih navika, konzumiranje više voća i povrća koji su bogati vitaminima te konzumiranje ribe bogate omega-3 masnim kiselinama pridonosi zdravlju očiju.

Za osobe s uznapredovalom suhom makularnom degeneracijom u oba oka, rješenje za poboljšanje vida može biti operacija za ugradnju teleskopske leće u jedno oko.

Liječenje vlažne makularne degeneracije

Liječenje vlažne makularne degeneracije usmjereno je na zaustavljanje napredovanja bolesti.

Lijekovi koji mogu zaustaviti rast novih krvnih žilica smatraju se prvim izborom u liječenju svih stadija vlažne makularne degeneracije. Lijekovi koji se primjenjuju u liječenju vlažne makularne degeneracije su bevacizumab, ranibizumab i pegaptanib. Ti se lijekovi ubrizgavaju izravno u oko. U nekim slučajevima, može se djelomično povratiti vid.

Termalna laserska fotokoagulacija neovaskularizacije izvan središnje jamice može spriječiti teški gubitak vida.

Fotodinamsko liječenje, metoda liječenja laserom, u specifičnim okolnostima dovodi do poboljšanja.

Drugi oblici liječenja uključuju transpupilarnu termoterapiju, subretinalnu operaciju i kiruršku makularnutranslokaciju.

Za bolesnike s izgubljenim centralnim vidom postoje vidna pomagala poput povećala, naočala za čitanje velike jačine, kompjutorski monitori i teleskopske leće.

Popust 30 posto Oftalmološka ordinacija iFG
  • 1lece Boja Baner
  • 2lece Boja 1920 01

Uvijeti upotrebe

Ukoliko nije navedeno drugačije, sadržaji ove web stranice su vlasništvo Web portala MOJE OKO. Informacije koje se nalaze na ovoj stranici su samo u informativne svrhe i ne stvaraju poslovni ili profesionalni uslužni odnos između vas i Web portala MOJE OKO. Linkovi na ovoj stranici mogu dovesti do usluga ili stranica koje ne pokreće Web portal MOJE OKO.

We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…